Nutricionizam je relativno mlada disciplina u medicini. Postoji tek nešto više od 150 godina, a poslednjih nekoliko decenija je u fokusu interesovanja šire javnosti. Glavni razlog je epidemija gojaznosti koja predstavlja uvod u najčešće bolesti savremenog doba. Otud je i interesovanje za promjenu navika u ishrani rapidno poraslo.

Koliko nam pravilna i uravnotežena ishrana može pomoći da sačuvamo zdravlje i pobijedimo bolesti objašnjava Dušanka Lacmanović, autorka „Nutri” programa ishrane, strukovni nutricionista-dijetetičar i specijalista sanitarnog inženjeringa bezbjednosti hrane iz Bara.

Šta je sve uticalo na to da počnemo da se bavimo hranom kao segmentom koji predstavlja stub očuvanja zdravlja?

– Zdrava ishrana predstavlja jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje. Hrana ima moć da podstiče um i popravi raspoloženje. Deficit pojedinih hranljivih materija makroelemenata (bjelančevine, masti, ugljeni hidrati), kao i nekih mikroelemenata (vitamini, minerali, voda) može da uzrokuje bolest. Ali, isto tako, i neuravnotežen unos mikroelemenata i makroelemenata može da bude uzrok nastanka brojnih oboljenja. Zbog toga je neophodno da ishrana bude raznovrsna, racionalna i optimalna kako bismo sačuvali i unaprijedili naše zdravlje. Zdrava ishrana ima veoma važnu ulogu u rastu i razvoju organizma od perioda odojčeta pa sve do pozne starosti. Iz tog razloga trebalo bi da učimo, usvajamo i razvijamo pravilne navike u ishrani još od malih nogu.

Naše bake i djedovi nijesu bili toliko bolesni kao naši roditelji, mi i naša djeca. Koliki je udio ishrane u tome i možemo li mi danas, kada smo „zatrpani” industrijskim proizvodima i brzom hranom da utičemo na to da sačuvamo zdravlje i preveniramo najčešće bolesti današnjice - dijabetes, insulinsku rezistenciju, srčane bolesti i različite vrste tumora?

– Ishrana nekad i sad razlikuje se po kvalitetu samih namirnica. I danas su, kao i prije, u našoj ishrani prisutni pasulj, breskve, paradajz, jabuke... Ali kvalitet i nutritivna vrijednost namirnica nekad i sad se razlikuju. Pad nutritivne vrijednosti hrane samo je jedna od posledica intenzivne poljoprivredne proizvodnje i klimatskih promjena. Ali, kada je kvalitet današnje hrane u pitanju, nije sve tako crno; naučnici intenzivno rade na ukrštanju vrsta kako bi stvorili otpornije domaće životinje i kvalitetne biljke. Kao razlog za pad nutritivnosti biljne hrane navodi se promjena načina poljoprivredne proizvodnje – intenzivan rad na povećanu veličine i brzine rasta biljaka, ali i na unapređenju njihove otpornosti. Dodatni problem koji se ističe u poslednjih nekoliko godina je i njihova adaptacija na ubrzane klimatske promjene. Pored navedenog, i brz savremeni način života umnogome utiče na kvalitet ishrane. Sve zajedno doprinosi velikom razvoju bolesti današnjice među kojima su najčešće gojaznost, dijabetes, insulinska rezistencija i srčane bolesti.

Koliko je ishrana bitna u terapiji hroničnih oboljenja?

– Hipokrat je rekao: „Tvoja hrana biće tvoj lijek”. Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše bjelančevina i masti - posebno životinjskog porijekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru i ribi, a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima, a to je biljna hrana, voće, integralne žitarice i sjemenke. Savremena medicina je poslije decenija istraživanja došla do zaključka da je uzrok čovjekovih bolesti upravo hrana koju jede ili ona koju ne jede. Uzimanje što raznovrsnije hrane koja je pravilno kombinovana je od suštinskog značaja. Nije svaki organizam isti i ne zahtijeva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno takozvano osluškivanje organizma, saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma, i da se u skladu sa tim hranimo, izbjegli bismo bolesti. Pretjeranim unosom namirnica životinjskog porijekla i pogrešnim odnosom prema ishrani mi nesvejsno trujemo i uništavamo svoje tijelo, skraćujemo mu prirodni vijek trajanja i narušavamo zdravlje. Važno je da se pridržavamo odgovarajućeg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. Ne bi trebalo da „preskačemo” obroke i da dovodimo organizam u stanje izgladnjelosti, jer tada dolazi do uništavanja određenih moždanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti cjelokupnog organizma.

Da li je za Vas, kao za nutricionistu važno da osoba koja želi da redukuje višak tjelesne mase uradi analize krvi prije nego što dođe na konsultaciju?

– Konsultacije kod nutricioniste podrazumijevaju uzimanje osnovnih antropometrijskih podataka i podataka o zdravstvenom stanju organizma, tako da su neophodni i nalazi krvi.

Snežana Moldovan

---

Pravilna ishrana čuva zdravljE
Kako bi trebalo da izgleda jelovnik djeteta do polaska u školu, kako školaraca, kako radno sposobnog stanovništva, a kako penzionera koji imaju tu sreću da nemaju nijednu hroničnu bolest?

– Pravilna ishrana kako djece tako i odraslih jedan je od glavnih uslova za očuvanje zdravlja, sprečavanje bolesti, pravilan tjelesni i duševni rast i razvoj. Ishrana djece prvenstveno bi trebalo da bude zdravstveno bezbjedna, raznovrsna, nutritivno vrijedna i prilagođena potrebama djeteta u skladu sa uzrastom. Ishrana djece predškolskog i školskog uzrasta je od velikog značaja prvenstveno zbog zdravlja. To je veoma bitan period za stvaranje i razvoj zdravih navika kada je ishrana u pitanju, jer sve navike, pa i navike u ishrani stečene u ovom uzrastu ostaju nam za cio život. Ishrana u ovom uzrastu trebalo bi da obezbijedi sve neophodne mikroelemente i makroelemente za pravilan rast i razvoj. Ishrana radno sposobnog stanovništva je različita, zasnovana prvenstveno na zdravstvenom stanju, radnoj i fizičkoj aktivnosti. Njihova ishrana je kalorijski vrednija i obroci su prilagođeni tome. Ishrana u poznoj starosti trebalo bi da bude dodatno obogaćena mikroelementima, odnosno mineralima i vitaminima, jer su oni veoma značajni za bolje funkcionisanje centralnog nervnog sistema i jačanje kostiju.